Hrvatska u monarhističkoj Jugoslaviji

RIJEČ UREDNIKA
Na ovomu djelu dr. Franjo Tudman započeo je raditi prije g. 1959. Sustavni- je je na njemu mogao raditi istom nakon g. 1961., kad se, stjecajem prilika, našao u Zagrebu, na dužnosti direktora Instituta za historiju radničkoga pokreta u Hrvatskoj. Taj je njegov rad rezultirao, između ostalog, i disertacijom Uzroci krize monarhističke Jugoslavije od ujedinjenja 1918. do sloma 1941., koja je obranjena g. 1965. Svoju disertaciju autor je u potpunosti priredio za tisak 1974. g. pod naslovom 1--ln'atska u monarhističkoj Jugoslaviji 1918.-1941. Iz tematske cjeline koju je u njoj obradio on je svojedobno objavio više zapaženih rasprava, i prije i poslije obrane disertacije. To su ove rasprave: Slom monarhističke Jugo- slavije i društveno-politički izvori socijalističke Jugoslavije, Republika, XV ./1959., br. 4-5, str. 1-5; Uvod u historiju socijalističke Jugoslavije, Forum, II./1963., knj. 111., br. 2, 292-352, br. 3, 530S64, br. 4., 702-741, br. 5, 80858, br. 6, 1087-1122, knj. IV., br. 7-8, 199-233, III./1964., knj. V., br. 1-2, 139-157; Uzroci krize monar- hističke Jugoslavije od ujedinjenja 1918. do sloma 1941., Forum, VI./1967., knj. XIII., br. 1-2, 73-111; 1--hvatski narodni pokret 1903. i njegov odnos prema make- donskom pitanju, Forum, VI./1967., knj. XV., br. 5-6, 779-833; Raspre o uzrocima sloma monarhističke Jugoslavije i o pretpostavkama razvitka narodnooslobodilačke borbe u Hrvatskoj, Kolo, VI. (CXXXV1.)/1968., br. 8-9, 201-218, br. 10, 363-378; Hrv'atska politika na prekretnici Pn'og svjetskog rata, Forum, IX./1970., knj. XLX., br. 6, 895-945; Hn'atska politika u prvim godinama borbe protiv vidovdanskog cen- tralističko-hegemonističkog poretka, Kritika, III./1970., br. 14, 570-617; Zaoštra- vanje sukoba i pokušaj nagodbe između pobornika centralizma i federalizma u Kra- ljevini SHS (1924.-1927.), X./1971., knj. XXI., br. 6, 920-955. Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca (1918.-1929.), odnosno Kraljevina Jugo- slavija (1929.-1941.) bila je za cijelo vrijeme svoga trajanja potresana nepresta- nim i višestrukim krizama. O razlozima te krize pisalo se između dvaju svjetskih ratova u glasilima oporbenih političkih stranaka, a nakon drugoga svjetskog rata tu su krizu u svojim radovima, uglavnom uzgredno, doticali i pojedini hrvatski, slovenski, srbijanski, bosansko-hercegovački, crnogorski i makedonski povjesniča- ri. Dr. Tuđman je uočio da svi ti politički osvrti i historiografski prilozi — zbog Parcijalnosti i usputnosti, ali i političko-ideoloških opterećenja — nisu davali cjelo- vitu predodžbu o uzrocima krize u hrvatsko-srpskim odnosima, pa se sam prih- vatio posla da što svestranije i što studioznije istraži te uzroke i onda što potpunije sagleda sve njezine očitovane posljedice. Zalazeći u uzroke opće krize u monarhističkoj Jugoslaviji, suočio se s mnoštvom istraživačkih pitanja i s naj- različitijim vrelima, ali i otvoreno progovorio o prijepornim i »delikatnim« pita- njima u historiografiji. Kao hrvatski povjesničar, koji na krizu u monarhističkoj Jugoslaviji prije svega gleda sa svoga domovinskoga tla, dr. Tuđman je sve više bivao istraživački zaokupljen hrvatskim pitanjem u razdoblju od 1918. do 1941. On zaključuje da je