Carla Del Ponte Gospođa tužiteljica

I tilekom mojeg prvog posjeta Washinglomi kao gkivrie tu?.it.cljice !';11(1;) /;1 rAtile n3roda, tatražill sam pomoć jednog od najmoćrlijill ijudi rui svi«jetti, Bilo je to ,jednog kasnog popodneva krajem rujna 2000., neposredno prije početka dugog niza apcla koje sam godinama upwAvala dužnosnicima rainih viada šefovima medunarodnih organizadja. je potrebno da pritisnu nekooperativne države poput Srbije, Firvatske i Ruancle; trebalo je da mi pomo-gnu u pribavijanju dokaza; najviše su mi pak potrebni za uhićenje bjegunaca optužienih za ratne zločine. Mjesto • odakle sam uputila apel graničilo je s Bijelom kućom; bilo je to u Staroj zgradi. vlade. Jedan suradnik uveo je moje suradnike • -mene kroz ulaz. (Toliko ukrasnih stupova koji se pretvaraju da podržavaju toliko ukrasnih karniša i nadvratnika: nikad prije nisam vidjela tako neuspješan pokušaj demonstradje snage, stabilnosti postojanosti, još od vremena moje kratke šetnje medu bourbonskim palačama u Parizu.) smo hodnikom koji je odjekivao našim koracima. Zatim smo se, ušavši. u neki bezličan ured, suočili s Georgeom Tenetom., ravnateljem CIA-e. Imao je mnoštvo hitnih poslova. Deset godina nakon iračke invazije na Kuvajt nametanja ekonomskih sankcija toj koje su uništile stotine tisuća iračkih života, Sadam Husein bio je i dalje na vlasti. Svi su se žabli na cijenu nafte koja je dosegnula 35 dolara za barel, a Sharon se za samo nekoliko sati spremao popeti na Brdo hrama Haram al-Sharif u Jeruzalernui prouzročiti. još jednu intifadu. Zacijelo je Tenet već tada znao da će mase za neko-otjedana na beogradske ulice srušiti Slobodana Miloševića. Sjevernoi Koreji Kim Jong-I1 prtljao je s nuklearnim oružjem. Agenti CIA-e progonili su Osamu bin Ladena. Jedanaesti rujna bio je udaljen 11 mjeseci. enet je •bio • potreban radi koorchniranja aktivnosti CIA-e s naporima našeg drugib obavještajnih agencija da budu uhvaćena dvojica najtraženijih ljudi na sviietu, Radovan Karadžić Ratko Tribunal ih je optužio za ziočine koji su se, medu ostahm, opsade granatiranja Sarajeva, operacija etničkoa čišćenja zbog kojih su stotine tisuća ljudi ostale bez krova nad glavom, te ubijania oko sedam pol tisuća zarobljenih muslimanskih muškaraca i djećaka u Srebrenici, naivećem masakrti ti Europi nakon svjetskog rata kad su komu-nistički odredi smrti poubijali nebrojene tisuće zarobljenika koje su saveznici
13