Povijest Hrvata za kraljeva iz doma Arpadovića 1102-1301

KOLOMAN 102.-1116.)1)
OIN'a karakteristika ugarsko-hrvatske državne zajednice.— Zauzinmnje cialmatinskih gradova i ostrva (1107.). Zbor pred Zadroin, kralja Kolomana s predstavnicima dalmatinskih gra-dova (1107.). — Sadržina dalmatinskih, gradskih Njihovo uporedenje s privilegijarrna nekih zapadnoevropskih gradova. Ra,tovanje ugarsko-hrvatskoga kralja Kolomana s normwnskiin hercegom Boemundom (1108.). Sukob kralja Kolomana s njemačkim carem Henrikom V. zbog pretenzija bercega .Almoša, brata Kolomanova (1108.). Osljepljenje her-cega Almoša i njegova sina hercega Bele (1115.). Boris Ko-lomanović i mati mu Ruskinja Eufernija, druga žena kralja Kolomana (1112.). Vladanje Kolomanovo u Hrvatskoj.
Krunisanjem svojim za kralja Dalmacije i Hrvatske pro-širio je Koloman (1102.-1116.), dotada jedino kralj Ugarske
') Izvori i literatura. a) Izvori. Prije svega valja iztaknuti n a d p i s e, od česti suvremene, a od česti doenijega postanja. Sabrani su ap. S m č i. k 1 a s, Cod. dipl. II., 391.-392. (Zagreb 1904.). I i z p r a v e (listine) sa-brao je Smičiklas o. c., all su često netočno datirane. Od ranijih. izdanja, naročito ugarskih izprava, up. F e j e r, Cod. dipl. vol. II., Budae 1_829., Wenzel G u s t a v, Cod. dipl. Arpadianus continuatus vol. I., Pest 1860. vol. VI., Pest 1867., pa Szentp6tery Imr e, Az Arp,)d-hzi ki-rifflyok okleveleinek kritikai jegyzko, I. kZitet (1001.-1270.), Budapest 1923. Najposlije: Diger 111 r a n z, Regosten der Kaiserurkunden des ostrb-mischcn Reiches, vol. fl., Miinchen 1925. Od pisaca (seriptores) najvnžniji su: (A /1 0 fl.) Wita b. loannis confessoris episcopi Traguriensis et eius miracula- (p•istupačno izdanje priredio je J o h. u c u s (Roinao 1657.); ►davie ga je preštampao Fariat i, Illyr. saerum vo1. IV., Venetlis 1769., 310.--322., a onda rflOfY10 Prirn č niku 619. 622., Thomas a r e h i-diaeonus Spal al, n 1.4 14, I .1 > a ed. Račk Zagreb 1894. i»Historia S. ChriNtophori, marlyris« rlibskoga biskupa J u r j a O-