Kraljevine Hrvatska i Slavonija, Budimpešti 1896

Dio iz knjige:
da se s morske strane pričinja kao ogromni zid od vap-nena kamena. Velebit se dieli u tri sjeverni dio ide od sjevera na jug, t• od Vratnika do sedla Oštarijskoga nad Bagom. Glavni mn je vrh M ali R aj inac (1699 m.) Srednji najviši dio ide od Oštarija do Maloga Mana iznad Obrovca tvoreći na svom sljemenu rnedju dalmatinsko-hrvatsku. Najviši su vrhovi V eliki Malovan (1760 m.) i Vaganski vrh(1758 m.) Treći, južni dio ide smjerom južnoiztočnim od sedla Maloga Alana kod Svetoga Roka do sedla Velike Popine,gdje se sastaje sa Pliševicom Dinarom. Najviši je vrh C r n o p a c(1404, m.) Spomenuti nam je nadalje P e t r o v u G o r u medju Kora-norn i Glinom i Z r i n j s k u G o r u medju Glinom i Unom. Ličkom vispoljanom prostiru se još : Li čk o v is ok o p olj e, zatim polja: Gacko, Krbavsko i Koreničko, a osim tih imamanjihdolinakao: jezeranska, kosinjsko-perušićka, zrmanjska i Plaška kotlina. U hidrografskom pogledu treba iztaknuti najprije a d r an-sk o m o r e koje Hrvatsku opM.če sa jugo-zapada od Rieke do medje dalmatinske. Rieke Hrvatske i Slavonije teku u dva mora : u Cr n o mor e i u Jadransko more. P o d r u č j e Cr n o g a m o r a. Dunav se dotiče Slavonije u svojem srednjem tieku, ter čini granicu prema sjeveru i iztoku, prama Bačkoj i Banatu. S a v a je najglavnija rieka i to s toga, što prima plovne pritoke i što je sama brodiva; s lieve strana prima ona Suti u, Krapinu, Lonju, Ilovu, Orijavu Bosut, koji po-staje od B e r a v e 13i clj a. S desne strane prima Sava : K u u unj u i Unu (sa Uncem iz Bosne); pritoci Kupe s lieva jesu čabranka, Kupčina Odra, s desna Dobra, K o r a n a (koja iztiče iz jezera), zatim Glina i P e t r i n j a. Bosanski pritoci Save su : S a n a, r b a s, Ukrina, Bosna i Drina. D r a v a je glede svoje dužine, veličine i smjera podpuno jednaka rieci Savi, jed.ino što znatno više dere, jer je Sava rnnogo mirnija, pak tiho i polagano teče. S desne strane prima Drava manje pritoke: Bednju, Bistru Voćinsku s čadja